Ruletni sustavi

Sustav pet brojeva: pet oklada na pun broj u jednoj seriji.

Odabereš bilo koju petorku brojeva i 17 spinova na nju ulažeš uz stupnjevanu progresiju od 1–6–11–16 jedinica. Svaki pogodak zatvara seriju u plusu, ali serija bez pogotka proguta cijelih 510 jedinica. Ovdje ćeš sustav rastaviti korak po korak i odmah testirati na simuliranim spinovima.

Vrsta sustavaFiksna petorka na pun broj5 brojeva od 37, serija najviše 17 spinova, zatim reset.
Progrese1 → 6 → 11 → 16 jedinicaČetiri bloka: 7×, 5×, 3× i 2× spina na svaki broj.
RizikVisok≈ 8,47 % serija završi bez pogotka i s gubitkom od 510 jedinica.
Prednost kasinaSustav je ne mijenja2,70 % (EU) / 5,26 % (US) ostaje nepromijenjeno.
1Odabereš petorkuBilo kojih 5 brojeva — šansa je kod svih ista.
2Ulažeš na pun brojU svakom spinu 5 oklada, na svaki broj ista jedinica.
3Povećavaš po blokovimaOd 8. spina 6 j., od 13. spina 11 j., od 16. spina 16 j.
4Pogodak = resetDobitak 35:1 prekida seriju i počinješ ispočetka od 1 jedinice.
517 spinova bez pogotkaSerija završava punim gubitkom od 510 jedinica.
Interaktivni simulator

Testiraj sustav pet brojeva na vlastitom bankrollu

Postavi bankroll, jedinicu na broj, broj spinova i varijantu progresije. Simulator prikazuje kretanje bankrolla, broj serija s pogotkom i serija izgubljenih u cijelosti te trenutak u kojem novac nestane.

Bankroll i spinovi

spin stoji 5× toliko, puna serija 510×

Varijanta i rulet

Početna petorka je 0, 7, 17, 23 i 32 — konkretni brojevi matematički nisu važni. Svaka serija koristi novi slučajni niz spinova.

Najveći pad–maksimalni drawdown
Serije s pogotkom–serije zatvorene dobitkom
Puni gubici–serija bez ni jednog pogotka
Stanje–rezultat serije
Završni bankroll–nakon simulacije
Odigrano spinova–do kraja serije

Kretanje bankrolla

Tipičan tok: kratki skokovi gore nakon pogodaka i dulji padajući odsjeci kad odabrana petorka ne pada.

bankroll početni bankroll

Što se dogodilo u simulaciji: Klikni na „Pokreni simulaciju" i ovdje ćeš dobiti kratko objašnjenje rezultata običnim jezikom.

Progresija od 17 spinova

Četiri bloka oklada i proračun jedne serije

Oklada na broj ne raste nakon svakog spina, nego u četiri bloka. Broj na stupcu pokazuje jedinice uložene na jedan broj u tom spinu — cijeli spin uvijek stoji pet puta toliko.

Rast oklade u seriji

1 · 6 · 11 · 16 j. na broj

Prvih 7 spinova ulažeš 1 jedinicu na svaki od pet brojeva, sljedećih 5 spinova 6 jedinica, zatim 3 spina po 11 i posljednja 2 spina po 16 jedinica. Pogodak u bilo kojem trenutku serije zatvara je u plusu — od +1 do +156 jedinica prema tome kad dođe.

Proračun jedne serije

Spinovi 1–7 (1 j. na broj)5 j. / spin
Spinovi 8–12 (6 j. na broj)30 j. / spin
Spinovi 13–15 (11 j. na broj)55 j. / spin
Spinovi 16–17 (16 j. na broj)80 j. / spin
Cijela serija bez pogotka−510 j.
Šansa punog gubitka serije≈ 8,47 %

Blokovi stoje redom 35, 150, 165 i 160 jedinica. Bankroll od 510 jedinica minimum je za jednu jedinu potpuno neuspješnu seriju.

Odabrana petorka na suknu

Početna petorka 0, 7, 17, 23 i 32 pokriva zlatno označena polja. Ostalih 32 broja znače gubitak svih pet oklada u tom spinu.

07172332

Crvena i crna polja odgovaraju bojama na suknu, zelena nula stoji izvan. Bilo koja druga petorka ima posve istu šansu — 5 od 37 brojeva po spinu.

Kalkulator pogotka

Kolika je šansa da tvoja petorka padne?

Ovaj kalkulator ne rješava hoćeš li biti u plusu. Rješava kolika je vjerojatnost da neki od pet brojeva uopće padne — i koliko će te čekanje koštati.

Rezultat
–

Unesi jedinicu i broj spinova. Rezultat pokazuje vjerojatnost barem jednog pogotka odabrane petorke, cijenu jednog spina i cijele osnovne serije od 17 spinova.

Cjeloviti vodič

Je li sustav pet brojeva dobar ruletni sustav?

Izvrstan za razumijevanje rada s vjerojatnošću i progresijom, loš kao put do dugoročne zarade. Ovdje je cijela matematika i praksa na jednom mjestu.

Sustav pet brojeva je ruletna strategija u kojoj igrač odabere pet konkretnih brojeva i drži ih se kroz cijelu seriju. Ne temelji se na izmjeni boja, tuceta ni vanjskih oklada — sve stoji na tome hoće li se tijekom ograničene serije pogoditi barem jedan od odabranih brojeva okladom na pun broj s isplatom 35:1.

Najvažnija rečenica cijele straniceProgresija 1–6–11–16 ne povećava šansu da tvoji brojevi padnu. Povećava samo iznos koji riskiraš dok dugo ne padaju.

Što je sustav pet brojeva u ruletu?

Ulažeš na malo brojeva, ali s rastućom okladom. Svaki spin ima samo 5 pobjedničkih brojeva od 37, pa je šansa pogotka u jednom spinu približno 13,51 %. Kad pogodak dugo ne dođe, ukupna investicija brzo raste — pozniji spinovi serije već stoje 55 ili 80 jedinica odjednom.

Pogodak pet brojeva pritom nije tako siguran kako na prvi pogled izgleda. I kroz 17 spinova postoji stvarna šansa oko 8,5 % da odabrana petorka ne padne ni jednom. Izvorni test navodi čak i serije u kojima određena petorka nije došla vrlo dugo — i upravo ti odsjeci odlučuju ukupan rezultat.

Pravila sustava pet brojeva

Osnovna serija ima 17 spinova. Prvih 7 spinova ulaže se 1 jedinica na svaki od pet brojeva, sljedećih 5 spinova 6 jedinica, zatim 3 spina po 11 jedinica i posljednja 2 spina po 16 jedinica na svaki broj. Ukupno potreban bankroll za jednu potpuno neuspješnu seriju je 510 jedinica.

Dobitak bilo kojeg od pet brojeva seriju odmah prekida i sljedeća serija počinje ispočetka od 1 jedinice. Ako ne padne ništa, serija završava nakon 17. spina punim gubitkom i igrač počinje ispočetka — eventualno s izmijenjenom progresijom prema odabranoj varijanti.

Matematička pauza Očekivana vrijednost jednog spina U svakom spinu uložiš 5 jedinica (1 na svaki broj). Pogodak vraća 36 jedinica za pogođeni broj, ostale 4 oklade propadaju. Taj pogled pokazuje da već jedan spin sustava nosi točno prednost kasina.
EV jednog spina (1 j. na broj, europski rulet) EV = (5/37) · 31 − (32/37) · 5 = −5/37 ≈ −0,135 j. Neto zarada pogotka je 36 − 5 = 31 jedinica, gubitak stoji svih 5 uloženih jedinica. U odnosu na ulog to je točno −2,70 %.
Isplata straight-up35:1Pogođeni broj vraća 36× uloženu jedinicu.
Šansa pogotka / spin5/37 ≈ 13,51 %Na američkom ruletu samo 5/38 ≈ 13,16 %.
EV prema ulogu−2,70 %Isto kao svaka druga oklada na europskom ruletu.
Matematička pauza Očekivani rezultat cijele serije od 17 spinova Progresija je postavljena tako da svaki pogodak zatvori seriju u plusu — od +1 jedinice pri pogotku u 7. spinu do +156 jedinica pri pogotku u 13. spinu. Protiv toga stoji serija bez pogotka za −510 jedinica.
Spinovi 1–75 j./spin
Spinovi 8–1230 j./spin
Spinovi 13–1555 j./spin
Spinovi 16–1780 j./spin
Serija ukupno510 j.
Bez pogotka8,47 %
Vjerojatnost serije bez pogotka P = (32/37)17 ≈ 8,47 % Na američkom ruletu (33/38)17 ≈ 9,09 %. Približno svaka dvanaesta serija dakle završi punim gubitkom.
Očekivani rezultat jedne serije EVserije ≈ −2,8959 j. Zbroj preko svih 17 mogućih spinova pogotka plus scenarij punog gubitka prema izvornoj tablici. Česti mali i srednji dobici ne pokrivaju rijedak gubitak od 510 jedinica.
Serije s pogotkom≈ 91,53 %Većina serija završi dobitkom — zato sustav djeluje dobro.
Pun gubitak−510 j.Približno 1 serija od 12 proguta cijeli proračun serije.
Prosjek po seriji≈ −2,90 j.Dugoročno očekivanje ostaje negativno.

Što su pokazali dugoročni testovi?

Osnovna varijanta u izvornom testu pokazala je padajući trend. Pojavljivali su se kratkoročni rastovi, ali ukupno je krivulja išla dolje. Izmjena dužine serije na kraći ili dulji blok prema testu nije donijela poboljšanje — mijenjao se samo raspored oscilacija, ne smjer.

Točno to ćeš vidjeti i u simulatoru gore: na 1.000 spinova serija može mirno završiti u plusu, na 100.000 spinova krivulja se gotovo uvijek izravna s negativnim očekivanjem. Kratak test jednostavno ne mora sresti dovoljno serija bez pogotka da pokaže stvarnu cijenu sustava.

Varijante progresije i zašto ne pomažu

Linearna progresija nakon gubitničke serije — nakon svake serije izgubljene u cijelosti cijeli raspored pomnožiš s dva, tri i tako dalje — znala je u nekim odsjecima stvoriti dojam rasta. Problem su bili ogromni lokalni padovi: druga gubitnička serija u nizu već stoji 1.020 jedinica, treća 1.530. Kapitalni zahtjevi rastu brže od toga koliko vraćaju uobičajeni pogoci.

Ni pokušaj da se spinska progresija prilagodi tako da dobitak uvijek donese minimalan povrat prema izvornom testu nije donio praktično poboljšanje. Više oklade znače viši promet — a viši promet uz negativno očekivanje znači brži gubitak. Obje varijante možeš prebaciti odmah u simulatoru i usporediti dubinu padova.

Najveći rizici sustava pet brojeva

Prvi rizik je dugo čekanje na pogodak: pet brojeva od 37 znači nisku šansu u jednom spinu, pa su serije od deset i više spinova bez dobitka posve uobičajene. Drugi rizik je brzo rastuća oklada — pozniji spinovi serije traže 55 ili 80 jedinica odjednom, upravo u trenutku kad je igrač već u gubitku.

Treći rizik je visina gubitka jedne serije: potpun neuspjeh znači −510 jedinica, što je više od onoga što vraća jedanaest prosječnih serija s pogotkom. A četvrti rizik je psihološki — odabrani brojevi mogu djelovati osobno ili „snažno", ali matematički su svi jednaki. Lažan osjećaj kontrole vodi do produljivanja igre točno u trenucima kad je najskuplja. Više o toj zamci naći ćeš u Psihologiji igrača.

Je li važno koje brojeve odabereš?

Ne. Svaki broj na poštenom kolu ima istu vjerojatnost 1/37 i nijedna petorka nije „toplija" od druge. Početna petorka 0, 7, 17, 23 i 32 iz izvornog testa je čisto ilustrativna — možeš ulagati na rođendane, susjedne brojeve na kolu ili pet brojeva u nizu i očekivanje se ne mijenja ni za desetinku posto.

Jedino što odabir brojeva mijenja je tvoj odnos prema njima. A to je prije nedostatak: „vlastitim" brojevima igrač se vraća i kad bi trebao prestati. Ako želiš točno izračunati šanse za konkretne kombinacije, iskoristi Kalkulator vjerojatnosti.

Verdikt: ima li smisla igrati sustav pet brojeva?

Sustav pet brojeva primjereniji je kao primjer rada s vjerojatnošću i progresijom nego kao praktična strategija. Jednostavan je za razumijevanje, ima jasna pravila i svaki pogodak zatvara seriju u plusu — to ga čini izvrsnim obrazovnim materijalom. Dugoročno ipak nema pozitivno očekivanje: približno −2,9 jedinice po seriji ne uklanja se nikakvim odabirom brojeva ni izmjenom progresije.

Izvorni test zaključuje da u ovom obliku sustav nije dugoročno upotrebljiv. Ako ga želiš dalje istraživati, radi to u simulatoru gore ili u Testeru ruletnih sustava — tamo te duga serija bez pogotka ne košta ništa osim znatiželje.

Mitovi i stvarnost

Najveće zablude oko sustava pet brojeva

Oklade direktno na brojeve privlače najviše praznovjerja. Ovdje su najčešći mitovi objašnjeni tako da imaju smisla i početniku.

Mit: Neki brojevi su „snažniji" od drugih.Stvarnost: svaka petorka ima istu šansu.

Na poštenom kolu svaki broj ima vjerojatnost 1/37. Omiljeni, „vrući" ni osobni brojevi nemaju nikakvu prednost — odabir petorke je čisto estetska odluka.

Mit: Nakon dugog čekanja pogodak već „mora" doći.Stvarnost: kolo nema pamćenje.

Šansa pogotka je u svakom spinu i dalje 13,51 %, bilo da petorka nije pala pet, deset ili trideset spinova. Prethodni rezultati na budući spin nikako ne utječu.

Mit: Progresija 1–6–11–16 garantira vraćanje gubitaka.Stvarnost: progresija ne mijenja očekivanje.

Svaki pogodak doista zatvara seriju u plusu, ali približno 8,5 % serija završi gubitkom od 510 jedinica. On u prosjeku prevagne sve manje dobitke — očekivanje ostaje −2,9 j. po seriji.

Mit: Dovoljno je izmijeniti dužinu serije ili progresiju.Stvarnost: varijante mijenjaju samo raspored rizika.

Kraće i dulje serije, linearno povećavanje nakon gubitka i viša spinska progresija u izvornom testu ispale su isto — negativno. Mijenja se dubina padova, ne smjer krivulje.

Usporedba sustava

Sustav pet brojeva vs drugi ruletni sustavi

Za razliku od progresija na bojama, taj sustav ulaže direktno na brojeve — zato ima višu volatilnost i rjeđe, ali veće dobitke. Prednost kasina ne mijenja nijedan od njih.

SustavRizikPrincipZa koga
MartingaleVrlo visokUdvostručenje oklade nakon gubitkaRazumijevanje rizika progresije
FibonacciVisokProgresija po Fibonaccijevu nizuSporija progresija nakon gubitka
LabouchereVisokNiz za precrtavanje, oklada = prvi + posljednjiNapredniji igrači i eksperimenti
Obrnuti LabouchereVisokNiz raste nakon dobitka, precrtava se nakon gubitkaLov na serije s ograničenim gubitkom
ParoliSrednjiDobitak ostaje u igri (let it ride)Kratke serije nakon dobitka
BallyVrlo visok24 broja s progresijom 12–36–108–324Široke oklade s tvrdom progresijom
CharlotteVisokProgresija na jednom broju do 88 spinovaLov na isplatu 35:1 po planu
DominanceVisokDvostruka ulica prema dominaciji na stoluIgrači koji prate trendove
Double 10VisokJedan broj, povećanje nakon 10 promašajaStrpljivi lovci na jedan broj
FASTVisok33 broja, niske i visoke jediniceMaksimalno pokrivanje stola
HavanaVisokJedan tucet, dvije razine jedinicaIgrači tuceta
Holy GrailVisok18 različitih brojeva s progresijomPokrivanje pola kola
John WayneVisokPostava od 18 brojeva za 10 jedinicaKombinirane oklade na brojeve
Numeric ScannerVisokBrojevi koji se ponavljaju, s progresijomIgrači statistika i tablica
Seven CornersSrednjiSedam kut-oklada, 27–28 brojeva bez progresijeŠiroke oklade bez progresije
Sustav 300Vrlo visok34 od 37 brojeva, rijedak gubitak od 300 j.Razumijevanje asimetričnog rizika
Sustav pet brojevaVisokPet brojeva, blokovi progresije 1-6-11-16Lov na isplatu 35:1 s proračunom

Ime sustava vodi na njegovu stranicu s interaktivnim testom — trenutni sustav je označen. Želiš usporediti više sustava na potpuno istoj seriji spinova? Iskoristi Tester ruletnih sustava.

Česta pitanja

Česta pitanja o sustavu pet brojeva

Je li sustav pet brojeva dugoročno profitabilan?

Ne. Izvorni izračun i testovi pokazuju negativno očekivanje od približno −2,9 jedinice po seriji. Progresija mijenja tok rezultata, ali ne uklanja prednost kasina.

Je li važno kojih 5 brojeva odaberem?

Matematički ne. Svaka petorka ima istu vjerojatnost pogotka ako je rulet pošten. Početna petorka 0, 7, 17, 23 i 32 je čisto ilustrativna.

Koliko jedinica trebam za jednu seriju?

Za potpuno neuspješnu osnovnu seriju potrebno je 510 jedinica: blokovi stoje redom 35, 150, 165 i 160 jedinica.

Kolika je šansa pogotka u jednom spinu?

5 brojeva od 37, dakle približno 13,51 % na europskom ruletu. Na američkom ruletu s dvostrukom nulom to je 5 od 38, približno 13,16 %.

Koliko često serija završi posve bez pogotka?

Vjerojatnost da petorka ne padne ni jednom u 17 spinova je (32/37)17 ≈ 8,47 % na europskom ruletu. Približno svaka dvanaesta serija dakle završi gubitkom od 510 jedinica.

Koliko dobivam kad neki broj padne?

Oklada na pun broj plaća 35:1, pa pogođeni broj vraća 36× uloženu jedinicu. Zbog progresije svaki pogodak zatvara seriju u plusu — od +1 jedinice pri pogotku u 7. spinu do oko +156 jedinica pri pogotku u 13. spinu.

Pomaže li linearna progresija nakon gubitka?

Prema izvornom testu ne. Može stvoriti rastuće odsjeke, ali ujedno povećava padove i kapitalne zahtjeve — druga gubitnička serija u nizu već stoji 1.020 jedinica.

Je li bolje igrati na europskom ili američkom ruletu?

Europski. Ima samo jednu nulu, pa je šansa pogotka petorke 5/37 umjesto 5/38, a prednost kasina 2,70 % umjesto 5,26 %. Bolji uvjeti ipak ne mijenjaju negativno očekivanje sustava.

Je li sustav pet brojeva bolji od Martingalea?

Rizičan je drugačije, a ne bolje. Martingale gubi rijetko i katastrofalno, sustav pet brojeva raspoređuje rizik u češće, unaprijed ograničene gubitke od 510 jedinica. Dugoročno očekivanje je kod oba negativno.

Mogu li brojeve mijenjati tijekom serije?

Matematički to ništa ne mijenja — šansa ostaje 5 od 37 uz bilo koju petorku. Praktički to ipak obično znači gubitak discipline: igrač počne loviti „vruće" brojeve koji nemaju nikakvu prednost.

Nastavi dalje

Povezani alati i sustavi

Sustavi imaju više smisla kad ih usporediš s vjerojatnošću, upravljanjem bankrollom i dugoročnom simulacijom.