Ruletni sustavi

Labouchere: sustav koji precrtava brojeve u nizu.

Zapišeš niz brojeva, ulažeš zbroj prvog i posljednjeg, nakon dobitka precrtavaš, a nakon gubitka dopisuješ. Djeluje mirnije i pametnije od Martingalea — dok se niz ne počne produljivati. Ovdje ćeš mehaniku precrtavanja rastaviti korak po korak i odmah testirati na simuliranim spinovima.

Vrsta sustavaProgresija precrtavanja (cross-out)Oklada = prvi + posljednji broj niza. Dobitak precrtava, gubitak dodaje.
Vrsta okladeCrveno/crno, parno/neparnoJednostruke šanse s vjerojatnošću tek ispod 50 %.
RizikVisokRaste podmuklo — niz se pri gubicima produljuje, a oklade s njim.
Prednost kasinaSustav je ne mijenja2,70 % (EU) / 5,26 % (US) ostaje nepromijenjeno.
1Zapiši ciljni nizNa primjer 1–1–1–1–1 za cilj od 5 jedinica.
2Uloži krajeve nizaSljedeća oklada je prvi + posljednji broj.
3Nakon dobitka precrtajPrvi i posljednji broj iz niza ukloniš.
4Nakon gubitka dodajIzgubljenu okladu dopišeš na kraj niza.
5Pazi na dužinu nizaNiz se može produljiti više nego što očekuješ.
Interaktivni simulator

Testiraj Labouchere na vlastitom bankrollu

Postavi bankroll, jedinicu, početni niz, limit gubitka serije i limit stola. Simulator vodi niz za precrtavanje točno po pravilima i prikazuje kretanje bankrolla, najdulji niz i najvišu potrebnu okladu.

Bankroll i spinovi

Niz za precrtavanje i rulet

Ulaže se na crveno; nula se računa kao gubitak. Kad zbroj niza prijeđe limit gubitka, serija se resetira. Svaka serija koristi novi slučajni niz spinova.

Najveći pad–maksimalni drawdown
Maks. oklada–najviša potrebna oklada
Najdulji niz–brojeva u nizu za precrtavanje
Stanje–rezultat serije
Završni bankroll–nakon simulacije
Odigrano spinova–do kraja serije

Kretanje bankrolla

Zatvorene serije dodaju male stepenice prema gore — padovi dolaze kad se niz počne produljivati.

bankroll početni bankroll

Što se dogodilo u simulaciji: Klikni na „Pokreni simulaciju" i ovdje ćeš dobiti kratko objašnjenje rezultata običnim jezikom.

Mehanika precrtavanja

Kako se niz precrtava, produljuje i zašto je to podmuklo

Labouchere ne raste tako očito kao Martingale. Upravo zato je podmukliji — od pet jedinica neopazice postane dug popis viših brojeva.

Tok niza 1–1–1–1–1 pri jedinici od 100 €

oklada = prvi + posljednji

Dobitak precrta dva krajnja broja, gubitak dopiše izgubljenu okladu na kraj. Ovako izgleda pet rundi po pravilima Labouchere — zlatni brojevi su novi, precrtani su izbačeni.

Start
11111
oklada 200 €
Gubitak
111112
oklada 300 €
Gubitak
1111123
oklada 400 €
Dobitak
1111123
oklada 300 €
Dobitak
11112
oklada 200 €

Kad precrtaš sve brojeve, serija je zatvorena s neto zaradom od 500 € — zbroj početnog niza puta jedinica.

Što niz govori u brojevima

Iste postavke: niz 1–1–1–1–1, jedinica 100 €.

Cilj serije (zbroj niza × jedinica)+500 €
Prva oklada200 €
Gubitak nakon 5 gubitaka u nizu−2.000 €
Sljedeća oklada nakon 5 gubitaka700 €
Dužina niza nakon 5 gubitaka10 brojeva
Dobitaka do zatvaranja (bez novog gubitka)5

Dobitak precrtava dva broja, gubitak dodaje samo jedan. Zvuči povoljno — ali dodani brojevi su sve veći, pa svaka sljedeća oklada košta više.

Kalkulator niza za precrtavanje

Što će loš start napraviti tvom nizu?

Ovaj kalkulator ne rješava hoće li serija na kraju uspjeti. Pokazuje koliko te košta serija gubitaka na početku — kako naraste niz, gubitak i sljedeća potrebna oklada.

Sljedeća potrebna oklada
–

Unesi jedinicu, početni niz i broj gubitaka. Rezultat pokazuje kako se niz produlji, koliko si uložio i koliko dobitaka bez novog gubitka trebaš za zatvaranje serije.

Cjeloviti vodič

Je li Labouchere dobar ruletni sustav?

Elegantan na papiru, zahtjevan za disciplinu i podmukao u duljoj lošoj seriji. Ovdje je cijela matematika i praksa na jednom mjestu.

Labouchere je ruletna strategija utemeljena na precrtavanju brojeva. Unaprijed odrediš niz koji predstavlja ciljnu zaradu serije. U svakoj rundi ulažeš zbroj prvog i posljednjeg broja. Nakon dobitka oba krajnja broja precrtaš, nakon gubitka zapišeš izgubljenu okladu na kraj niza. Najčešće se igra na oklade s isplatom 1:1 — crveno/crno, parno/neparno, nisko/visoko. Na europskom ruletu takva oklada ima šansu 18/37, dakle približno 48,65 %; nula se pobrine da to nije poštenih 50 na 50.

Najvažnija rečenica cijele straniceLabouchere ne povećava šansu da padne tvoja boja. Samo preraspoređuje kada i koliko riskiraš — a u lošoj seriji riskiraš sve više.

Zašto Labouchere djeluje tako pametno?

Za razliku od sustava Fibonacci, Labouchere ne koristi fiksan matematički niz. Niz nastaje iz samog toka igre, pa sustav djeluje fleksibilno i manje agresivno. Uz to ima ugrađen psihološki snažan trik: dobitak precrtava dva broja, a gubitak dodaje samo jedan. Iz toga slijedi da je za zatvaranje niza dovoljno dobiti oko trećine oklada — a to uz šansu od oko 48,65 % zvuči kao gotova stvar.

Ali taj odnos ima skrivenu cijenu. Brojevi koje nakon gubitaka dopisuješ zbrojevi su krajeva niza — dakle sve veće vrijednosti. Kad dobivaš dovoljno često, niz se skraćuje i sve izgleda pod kontrolom. Kad dođe nezgodna kombinacija gubitaka i dobitaka, niz se rastegne, krajevi narastu i sustav postane zahtjevan za bankroll mnogo brže nego što očekuješ.

Pravila sustava Labouchere

Tipičan primjer počinje nizom 1–1–1–1–1. On znači da u seriji želiš dobiti 5 jedinica. Prva oklada je zbroj prvog i posljednjeg broja, dakle 1 + 1 = 2 jedinice.

Ako izgubiš, vrijednost izgubljene oklade zapišeš na kraj niza. Niz se mijenja u 1–1–1–1–1–2 i sljedeća oklada bit će 1 + 2 = 3 jedinice. Ako izgubiš ponovno, dopišeš 3 i sljedeća oklada bit će 1 + 3 = 4 jedinice.

Nakon dobitka prvi i posljednji broj precrtaš. Kad dobiješ s nizom 1–1–1–1–1–2–3, ukloniš prvu 1 i posljednju 3. Niz se skrati i sljedeća oklada se računa iz novih krajnjih vrijednosti. Ako u nizu ostane jedan jedini broj, ulažeš točno taj broj. Serija završava u trenutku kad su svi brojevi precrtani — a neto zarada je točno zbroj početnog niza.

Matematička pauza Matematika niza za precrtavanje Visina oklade ne ovisi samo o broju gubitaka kao kod Martingalea, nego o cijelom trenutnom nizu. Ipak se ključni odnosi mogu zapisati jednostavno — i odmah je vidljivo gdje je zamka.
Sljedeća oklada i cilj serije oklada = (prvi + posljednji) × jedinica  ·  cilj = ∑ niza × jedinica Niz 1–1–1–1–1–2 pri jedinici od 100 €: oklada (1+2) × 100 = 300 €, cilj serije 500 €.
Uvjet zatvaranja niza V = (N + T) / 3 N = dužina početnog niza · T = ukupan broj oklada · V = potrebni dobici. Svaki dobitak precrtava 2 broja, a svaki gubitak dodaje 1, pa je dovoljno dobiti oko trećine oklada. Zamka nije u broju dobitaka, nego u visini oklada koje međutim rastu — i u nuli, koja drži šansu dobitka pod 50 %.
Europski ruletq = 19/37Gube protivna boja i nula.
Američki ruletq = 20/38Gore zbog nule i dvostruke nule.
Ključni zaključakniz rasteGubitak dodaje samo 1 broj, ali sve veći — oklade se dižu s krajevima niza.
Konkretan primjer Niz 1–1–1–1–1 i jedinica 100 € Modelski tok po pravilima: dva gubitka, dva dobitka — a onda serija gubitaka koja pokazuje drugu stranu.
Start200
Gubitak300
Gubitak400
Dobitak300
Dobitak200
Cilj serije+500
Ako umjesto toga izgubiš pet puta u nizu, uložio si 2.000 €, niz ima 10 brojeva (1–1–1–1–1–2–3–4–5–6) i sljedeća oklada je 700 €. Za zatvaranje serije tada trebaš 5 dobitaka bez novog gubitka.
Cilj serije+500 €Zbroj početnog niza × jedinica.
Nakon 5 gubitaka−2.000 €A niz se rastegnuo na 10 brojeva.
Sljedeća oklada700 €3,5× više nego na startu serije.

Testirane varijante Labouchere

Izvorni test radio je s pokaznim nizom 1–1–1–1–1 i pratio dugoročno kretanje. Neograničena varijanta se ponašala slično drugim progresivnim sustavima: u nekim odsjecima stvarala je rast, ali istovremeno su se pojavljivali duboki lokalni padovi.

Sljedeći testovi postavili su maksimalni gubitak serije na 100 i 200 jedinica. Kad je sustav došao do tog limita, serija se vraćala na početak. Rezultat je prema izvornom grafu bio znatno lošiji: ograničena varijanta imala je padajući tok. Limit naime redovno fiksira gubitak koji bi neograničeni niz teorijski još mogao sustići — ali neograničeni niz opet udara u bankroll i limit stola.

Testirala se i linearna progresija serija: nakon svake neuspjele serije početni niz se povećavao, na primjer na 2–2–2–2–2, zatim 3–3–3–3–3 i dalje. Takav pristup je znao stvoriti rastuće odsjeke, ali je i dalje donosio lokalne padove i visok rizik. Nešto poput te varijante možeš prebaciti odmah u simulatoru gore odabirom početnog niza.

Najveći rizici Labouchere

Prvi rizik je preglednost. Labouchere zahtijeva pošteno zapisivanje niza. Kad pogriješiš, iskriviš ne samo visinu sljedeće oklade, nego i cijelu sliku o tome koliko si duboko u seriji.

Drugi rizik je postupno produljivanje niza. Sustav ne raste tako očito kao Martingale, ali upravo zato može biti podmukliji. Imaš osjećaj da sve kontroliraš, dok od niza nekoliko jedinica ne postane dug popis viših brojeva — a zbroj prvog i posljednjeg već davno nije par jedinica.

Treći rizik je limit. Ako postaviš realan limit gubitka serije ili udariš u limit stola, sustav se u lošoj seriji resetira s fiksiranim gubitkom. Ako limit ne primijeniš, možeš naletjeti na oklade koje više ne želiš ili ne možeš položiti.

Kako čitati graf bankrolla

Graf Labouchere u dobrim odsjecima izgleda kao pravilne male stepenice prema gore — svaka zatvorena serija dodaje zbroj početnog niza. Važni ipak nisu mirni odsjeci. Prati najveći pad, najvišu potrebnu okladu i najdulji niz: upravo tu se pokazuje koliko te je sustav zaista koštao u trenucima kad se niz razmahao.

Zato simulator ima prekidač između grafa bankrolla i grafa visine oklada. Drugi pogled često otkrije problem brže: bankroll može djelovati stabilno, a oklade se već penju u iznose koji su za običnog igrača neprihvatljivi.

Europski, francuski i američki rulet

Labouchere se igra na jednostrukim šansama, pa je razlika između kola bitna. Europski rulet ima 37 brojeva s jednom nulom — boja dobiva u 18 od 37 slučajeva. Američki rulet ima 38 brojeva s nulom i dvostrukom nulom, pa je gubitničkih ishoda više i niz se produljuje češće.

Francuski rulet s pravilima La Partage ili En Prison snizuje kod jednostrukih šansi učinak nule, pa je za testiranje sustava precrtavanja najpovoljnije okruženje. Ni bolja pravila ipak ne pretvaraju Labouchere u sustav bez rizika — samo poboljšavaju osnovne uvjete igre.

Kako Labouchere razumno koristiti u testeru

Najbolji način da shvatiš Labouchere nije jedna pokazna serija. Pokreni više simulacija s istim postavkama i prati raspon rezultata: jednom sustav redovno zatvara serije i raste, drugi put uhvati lošu kombinaciju i propadne. To nije greška simulacije, nego prirodno svojstvo volatilnosti niza za precrtavanje.

Prati prije svega četiri podatka: završni bankroll, najveći pad, najvišu potrebnu okladu i najdulji niz. Strategija koju kapitalno ili psihički ne možeš iznijeti nije praktična, ni kad je jedna simulacija ispala dobro. Za usporedbu s Martingaleom, Fibonaccijem ili d'Alembertom na potpuno istim spinovima iskoristi Tester ruletnih sustava.

Verdikt: ima li Labouchere smisla?

Labouchere je zanimljiv edukativni sustav. Dobro pokazuje kako progresija precrtavanja može izgledati stabilno i logično, a pritom udarati u isti problem kao sve ruletne strategije: prednost kasina, nulu, limite i disperziju.

U usporedbi s Fibonaccijem fleksibilniji je, jer niz ne nastaje fiksnim nizom, nego tokom igre. U usporedbi s Martingaleom djeluje manje agresivno — oklade ne rastu udvostručenjem, nego produljivanjem niza. Dugoročno profitabilna strategija ipak nije. Najbolja primjena Labouchere je testiranje, razumijevanje upravljanja bankrollom i usporedba s drugim progresivnim sustavima.

Mitovi i stvarnost

Najveće zablude oko Labouchere

Niz za precrtavanje djeluje kao promišljen plan i upravo zato oko njega kruži toliko pojednostavljenih tvrdnji. Ovdje su najčešće.

Mit: Dovoljna je trećina dobitaka, pa sustav mora zarađivati.Stvarnost: trećina dobitaka ima rastuću cijenu.

Uvjet zatvaranja niza stvarno traži samo ~⅓ dobivenih oklada. Ali oklade međutim rastu s krajevima niza — a nula drži šansu dobitka pod 50 %, pa prednost kasina ostaje.

Mit: Labouchere je sigurna verzija Martingalea.Stvarnost: raste sporije, ali zna se razmahati.

Oklade ne rastu udvostručenjem, pa početak izgleda mirno. Uz nezgodnu kombinaciju gubitaka i dobitaka niz se ipak rastegne i oklade se popnu znatno više.

Mit: Nakon serije gubitaka se to mora prelomiti.Stvarnost: kolo nema pamćenje.

Svaki spin je samostalan događaj. Dug niz u bilježnici ne znači da sljedeća oklada ima veću šansu proći.

Mit: Limit gubitka serije će sustav popraviti.Stvarnost: limit mijenja matematiku.

Limit štiti od ekstremne oklade, ali redovno fiksira gubitke. Testirane varijante s limitom od 100 i 200 jedinica imale su padajući tok.

Usporedba sustava

Labouchere vs drugi ruletni sustavi

Labouchere pripada sustavima precrtavanja. Na prvi pogled je elegantan, ali u nepovoljnim serijama se produljuje slično opasno kao druge progresije.

SustavRizikPrincipZa koga
MartingaleVrlo visokUdvostručenje oklade nakon gubitkaRazumijevanje rizika progresije
FibonacciVisokProgresija po Fibonaccijevu nizuSporija progresija nakon gubitka
LabouchereVisokNiz za precrtavanje, oklada = prvi + posljednjiNapredniji igrači i eksperimenti
Obrnuti LabouchereVisokNiz raste nakon dobitka, precrtava se nakon gubitkaLov na serije s ograničenim gubitkom
ParoliSrednjiDobitak ostaje u igri (let it ride)Kratke serije nakon dobitka
BallyVrlo visok24 broja s progresijom 12–36–108–324Široke oklade s tvrdom progresijom
CharlotteVisokProgresija na jednom broju do 88 spinovaLov na isplatu 35:1 po planu
DominanceVisokDvostruka ulica prema dominaciji na stoluIgrači koji prate trendove
Double 10VisokJedan broj, povećanje nakon 10 promašajaStrpljivi lovci na jedan broj
FASTVisok33 broja, niske i visoke jediniceMaksimalno pokrivanje stola
HavanaVisokJedan tucet, dvije razine jedinicaIgrači tuceta
Holy GrailVisok18 različitih brojeva s progresijomPokrivanje pola kola
John WayneVisokPostava od 18 brojeva za 10 jedinicaKombinirane oklade na brojeve
Numeric ScannerVisokBrojevi koji se ponavljaju, s progresijomIgrači statistika i tablica
Seven CornersSrednjiSedam kut-oklada, 27–28 brojeva bez progresijeŠiroke oklade bez progresije
Sustav 300Vrlo visok34 od 37 brojeva, rijedak gubitak od 300 j.Razumijevanje asimetričnog rizika
Sustav pet brojevaVisokPet brojeva, blokovi progresije 1-6-11-16Lov na isplatu 35:1 s proračunom

Ime sustava vodi na njegovu stranicu s interaktivnim testom — trenutni sustav je označen. Želiš usporediti više sustava na potpuno istoj seriji spinova? Iskoristi Tester ruletnih sustava.

Česta pitanja

Česta pitanja o sustavu Labouchere

Je li sustav Labouchere profitabilan?

Dugoročno ne. Može stvarati rastuće odsjeke, ali ne mijenja matematičku prednost kasina. Nula osigurava da oklada na boju dobiva manje od pola slučajeva.

Je li Labouchere sigurniji od Martingalea?

Na početku djeluje mirnije, jer ne udvostručuje svaki gubitak. Uz niz koji se produljuje može ipak zahtijevati vrlo visoke oklade i pritisak na bankroll raste slično opasno.

Za što se Labouchere najčešće koristi?

Najčešće na oklade tipa crveno/crno, parno/neparno ili nisko/visoko, dakle na oklade s isplatom 1:1 i šansom tek ispod 50 %.

Što znači sustav precrtavanja?

Igrač zapiše niz brojeva. Ulaže zbroj prvog i posljednjeg broja, nakon dobitka krajnje brojeve precrtava, a nakon gubitka dodaje izgubljenu okladu na kraj niza.

Koji početni niz odabrati?

Zbroj niza određuje ciljnu zaradu serije. Kraći niz s malim brojevima znači manji cilj, manje oklade i manji rizik. Klasičan start je 1–1–1–1–1, školski primjer 1–2–3–4.

Koliko dobitaka trebam za zatvaranje niza?

Svaki dobitak precrtava dva broja, a svaki gubitak dodaje jedan, pa je dovoljno dobiti oko trećine oklada. Problem nije broj dobitaka, nego visina oklada koje međutim rastu.

Koliki bankroll Labouchere traži?

Ovisi o jedinici i limitu gubitka serije. Primjer: iz niza 1–1–1–1–1 pri jedinici od 100 € nakon pet gubitaka u nizu si 2.000 € u minusu, a sljedeća oklada je 700 €. Isprobaj vlastite brojeve u kalkulatoru gore.

Pomaže li limit gubitka serije?

Limit štiti od ekstremne oklade, ali serija prekinuta u gubitku više se ne mora vratiti. Testovi s limitom od 100 i 200 jedinica imali su prema izvornim grafovima padajući tok.

Je li bolje igrati Labouchere na europskom ili američkom ruletu?

Europski rulet je povoljniji jer ima jednu nulu i šansa boje je 18/37. Američki rulet ima nulu i dvostruku nulu, pa boja dobiva samo u 18 od 38 slučajeva i niz se produljuje češće.

Koja je razlika između Labouchere i obrnutog Labouchere?

Obrnuti Labouchere okreće pravila: nakon dobitka dodaje dobivenu okladu na kraj niza, a nakon gubitka precrtava. Rizik raspoređuje drugačije — male česte gubitke i rijetke velike zarade — ali prednost kasina ne mijenja nijedna varijanta.

Nastavi dalje

Povezani alati i sustavi

Najprije shvati princip, zatim izračunaj rizik — a dulje scenarije testiraj na tisućama spinova.